Forto i Badnjević razotkrili udar na IDDEEA-u: Zakon o elektronskom potpisu se opstruiše zbog planova o osamostaljenju RS-a

Građani, kako je naglašeno, neće osjetiti nikakve posljedice, a sistem digitalnih potpisa nastavlja normalno funkcionisati.

Forto otkrio detalje iza kulisa: Dodikovi savjetnici stopirali zakon zbog planova o osamostaljenju

Ministar Edin Forto iznio je šokantne detalje s internih političkih sastanaka, naglasivši da od svog imenovanja početkom 2023. godine insistira da se usvajanje modernog Zakona o digitalnom potpisu – koji danas obuhvata i elektronski pečat i usluge povjerenja – stavi na dnevni red vladajuće koalicije. Međutim, otpor donošenju evropskih propisa u ovoj oblasti ima duboku političku pozadinu.

"S jednog sastanka interne prirode u Republici Srpskoj javljeno mi je da je Milorad Dodik pitao svoje savjetnike, od kojih mnogi nose kožne mantile i izgledaju kao iz nekih komedija, u čemu je problem s ovim zakonom. Oni su mu direktno odgovorili: 'Predsjedniče, problem je ako ovaj zakon prođe ukoliko krenemo u osamostaljenje'", otkrio je Forto.

Kako je Forto objasnio, upravljanje digitalnim identitetima i bazama podataka definiše snagu i suverenitet jedne države koja ulazi u digitalno doba. Upravo zbog toga postoji ogroman sistemski otpor iz struktura koje ne žele da Bosna i Hercegovina funkcioniše kao suverena zemlja.

"Direktor Agencije za zaštitu podataka izvršava političke naredbe"

Forto je dodao da opstrukcije i napadi na IDDEEA-u traju već dvije decenije, još od usvajanja prvog zakona, s ciljem da se uvedena infrastruktura u ličnim kartama nikada ne aktivira. Tek kada je u aktuelnom mandatu IDDEEA započela masovno uvođenje digitalnih servisa i izdavanje elektronskog potpisa, pokrenut je najnoviji koordinisani udar.

"Kako nemaju drugih alata, prešli su na politički pritisak preko Agencije za zaštitu ličnih podataka. Njen direktor, koji je u tehničkom mandatu, izvršava političke naloge i sigurno se ne osjeća ugodno radeći nešto što mu uopšte ne pripada po zakonu, pokušavajući diskreditovati IDDEEA-u", oštar je Forto.

On je izrazio uvjerenje da će Sud BiH poništiti entitetski zakon o digitalnom potpisu, upoređujući ovaj slučaj s ranijim obaranjem neustavnog Zakona o MUP-u RS.

Četiri ključna pravna propusta u spornom rješenju

IDDEEA i resorno ministarstvo ukazuju na to da je Agencija za zaštitu ličnih podataka u spornom rješenju napravila četiri krupne pravne greške. Neovlašteno je ušla u domen Ministarstva komunikacija i prometa BiH, koje je jedino nadležno za nadzor rada ovjerilaca, a potpuno je ignorisan član 18. Zakona o elektronskom potpisu koji reguliše minimizaciju podataka.

Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević objasnio je da se kontrola Agencije mogla ticati isključivo pitanja da li se prikuplja previše podataka, ali da u rješenju uopće nije navedeno koji su to podaci navodno prekomjerni.

Umjesto toga, Agencija je pokušala odlučivati o samom statusu IDDEEA-e kao ovjerioca, što je izvan njenih ovlaštenja i predstavlja direktan upad u tuđu nadležnost.

Hronologija zakona ruši argumente o sužavanju nadležnosti

Izneseni su i jasni hronološki dokazi koji potvrđuju državne nadležnosti. Zakon o elektronskom potpisu donesen je još 2006. godine, Zakon o IDDEEA-i 2008. godine, dok su izmjene Zakona o ličnoj karti stupile na snagu tek 2012. godine.

Kada je Parlamentarna skupština BiH 2008. godine zakonski odredila da je IDDEEA nadležna za digitalno potpisivanje i elektronske certifikate, tadašnje odredbe o čipu na ličnoj karti nisu ni postojale.

Zbog toga je pravno neodrživo pokušavati retroaktivno suziti nadležnosti IDDEEA-e zakonom koji je donesen tek četiri godine kasnije. Vijeće ministara BiH je ranije zvanično potvrdilo da su evidencija i inspekcija ovjerilaca isključiva obaveza Ministarstva komunikacija i prometa BiH, a IDDEEA je u tu evidenciju legalno upisana 15. aprila 2022. godine.

Indikativan tajming: Udari na sistem uvijek se dešavaju pred izbore

Iz državnih institucija posebno upozoravaju na sumnjiv šablon i tajming donošenja ovakvih odluka. Podsjećaju da je identičan scenario viđen tokom 2024. godine, neposredno pred lokalne izbore i pilot-projekte izbornih tehnologija, kada je rješenjem pokušano stopiranje izdavanja elektronskog identiteta.

Sada, u trenutnoj godini kada se provodi potpuna implementacija izbornih tehnologija – uključujući biometrijsku provjeru birača i elektronsko brojanje glasova – ponovo se vrši pritisak na sistem digitalnog potpisa.

S obzirom na to da izvještaji uglednog Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) naglašavaju ključnu koordinaciju CIK-a, IDDEEA-e i Agencije za zaštitu podataka u očuvanju integriteta izbora, javnost s pravom može sumnjati u stvarne namjere ovih opstrukcija.

Na kraju je upućeno i pitanje o selektivnosti rada Agencije: dok se provjeravaju i suspenduju akreditovane i redovno kontrolisane državne institucije, istovremeno se ignorišu privatni subjekti koji nude slične usluge, a nemaju čak ni sjedište u Bosni i Hercegovini. IDDEEA i resorno ministarstvo poručuju da će upotrijebiti sva pravna sredstva kako bi zaštitili stabilnost digitalnog sistema i ustavni poredak države.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad